“Iha nebe iha religioso sira, iha neba iha ksolok”. (Papa Fransisco)
I. Introdusaun
Lifuan importante ba ita nia reflesaun ohin loron mak Sasin, Ksolok,
Prifetica, no Tres Conselho. Nudar, religioso SVD/SSpS ita nia moris tenki
fo sasin, laos sasin nar-naran deit, maibe sasin ida nebe fundamental-nakonu
ho ksolok e prifetica nudar misionario SVD-SSpS liu husi tres conselho. Pergunta
ba ita hotu: Nudar misionaria verbita no espirito santu nian, oinsa ita fo
sasin moris ksolok liu husi tres conselho nebe ita promote e halo ita sai
misionaria ksolok. Oinsa ita hamoris tres conselho hirak ne’e iha ita nia servisu
misaun nian? Oinsa ita hamoris tres konselho (tres votos) hirak ne’e hodi aprofunda
klean liu tan ita nia identidae sai hanesan sinal ksolok ba mundo no ema seluk-ema
sira nebe ita servi?
Pergunta ida ikus ne’e dezafia ita nia identidade nudar misinaria. Se ita
la bele fo sasin ou sai sinal ksolok iha ita nia moris, significa katak ita la
konsege ou la susesu hamoris tres conselho hirak ne’e. Ita la konsege sai
misionaria lolos. Ita la konsege sai membro SVD no SSpS lolos. Tan ne’e, ita nia refleksaun iha lokraik ida
ne’e, esforsa ida hodi haforsa ita an, fo sasin moris ksolok nudar religioso
liu-liu nudar membro SVD-SSpS liu husi fiel ba tres votos nebe ita promote ona.
Ita komesa ho Fundamentação Biblica kona ba Tres Conselho. Fo
hanoin fila fali abut ita nia votos. Oinsa ita tradus ita nia votos iha mundo
moderno ohin loron. Aplika ita votos tuir contexto ohin loron. Expectativa ba tinan vida consagrada nian e Evangelii
Gaudium husi Amo papa Fransico. Hau taka ho religioso Tuir Jesus ho prifetica
hodi bele hader mundo.II. Fundamentação Biblica kona ba Tres Conselho
Iha moris kreda nian, ita hatene saida mak ita bolu moris tuir tres conselho nebe hetan aplikasaun liu husi tres votus nebe ita promote: Obediencia, Castidade no Pobreza ba Maromak nia reino. Cada Kongregasaun valoriza diferente kona ba sequencia votos hirak ne’e, maibe votos hirak ne’e sai hanesan esforso hodi tuir tres conselho. Modelo ida nebe mak ita tenki halo tuir?
Iha Jesus nia
moris, Jesus simu grupo ema ida sai Ninia apostolu sira, no moris hamutuk ho sira.
Tuir escritura katak, liuliu evangelista sira nia sasin, Jesus simu apostolu
sira nia presensa no moris hamutuk ho Nia. (lih. Luk 6:13; Yoh 1:37).
Tuir sasin ida
ne’e, iha parte primero, Jesus bolu apostolu sira ida-idak (Mc 1:16-20,
2:13-17) wainhira sira sei halao knar iha tasi ninin. Apostolu sira ne’e, balun pescador, balun
collector do impostos, nebe ho aten berani husik sira nia servisu
profesionalismo hodi tuir Jesus. Depois mak Jesus fihir no hanaran sira sai
hanesan gropu official ida hodi haklaken Maromak nia Liafuan e Maromak nia reino
iha foho tutun ida (Mc 3:14). Husi neba apostolu sira forma no hahu moris foun
nudar Jesus nia irmãos, maun alin, tamba halao Maromak nia hakarak (Mc
3:34-35). Ema hirak ne’e Jesus confia hodi halao knar misionaria (Mc 6:6b-13),
ho deit confiasa ida ne’e la iha tan provisão seluk. Obediencia ba Jesus,
Pobreza tamba la iha sasan ruma nebe sira atu lori e Castidade iha luta ba
Maromak nia reino. Sira tuir Jesus ho
nega sira an, simu krus lor-loron nian e fiel tuir Jesus.
III. Sai Sasin Ksolok
Liu Husi Votos
1. CastidadeIha livro ida bolu “ A call to love”, husi Joan Chittster, OSB, hateten katak “the traditional ideas about sex and sexuality, about the vow of chastity and religious life, simply do not work anymore” (idéias tradicionais kona ba sexo e sexualidade, sobre o voto de castidade e da vida religiosa, simplesmente não funciona.)”.
Iha ita nia sociedadde contemporânea agora, castidade dalaruma incompreedido nudar lovelessness (kebencian). Tamba ne’e, Joan hateten katak ema barak hanoin katak iha mundo ohin loron, votos iha moris religioso sira considera nudar buat lakon ida duke hetan. Sexualiade hahalok ida nebe contra ho feto sira, no sexo buat ida nebe foer, escandalozo, buat ida nunka atu halo ou sempre halo.
Dala primera faz, iha moris religioso, ita bele avalia voto da castidade husi perpectiva oportunidade duke rejeksaun, husi perspectiva koñesimentu saida mak permiti ema ida atu sai ba laos husi perspectiva bandu ema ida atu halo. Ida ne’e vocasaun integral ba isin no klamar duke haketak buat rua ne’e.
Primero:
Chastity is surely about total self-giving to the
spiritual life, Castidade katak fo an tomak ba moris espiritual. Ida ne’e klaru katak laos atu fo ita nia an ba
lifestyle sensualidade iha sexual runguranga, konseito ida ne’e konserteza kona
ba kontrola an, hanorin an, kontempla
nebe konsentra iha dimensaun mistico ita nia moris.
Segundo: Chastity is about learning to love well.
Castidade
katak dalan ida hodi aprende oinsa atu hadomi los. Ho voto castidade ita bele
hadomi ho kapas, hadomi ho jestu nebe luan. Castidade fornese aventura ida ba
ita nia an rasik dunitan ba (for the sake of ) ema seluk nebe fo dimensaun foun
ba moris, haluan iha ninia relasaun,
livre ba klamar no disponibilidade ba nia demanda.
Terceiro: Chastity is love given with an open hand. Importante
liu, voto nebe ita promote atu hadomi ema ho livre hodi nune’e, saida mak sira
hadomi bele hetan livre. Modelo ita nia domin mak hadomi ema hotu maibe ita
la kesi ema. Castidade mak domin nebe
ita fo ha liman loke.
Wainhira ita hadomi ho
livre, ita livre hadomi ema barak, lori
sira hotu ba network fraternisasaun nian nebe hametin ou haforsa ita hotu tamba ita sai ida deit, ita la
isolado ona, ita livre husi dezastre egoizmu nian. Ita livre husi hakarak atu
soi atu controla, absorve, ita livre atu hare buat diak iha nebe deit, hadomi
sira ba moris foun.2. Obediencia
Amo papa Fransico hateten: Obediencia iha Maromak nia
hakaran lori matenek, haksolok, no esperansa. Jesua mai iha mundo laos atu halo
tuir Nia hakaran maibe halo tuir Maromak nia hakaran. Ba sira nebe tuir Jesus
significa katak halo tuir dalan obediencia ida ne’e katak haraik an hanesan
Jesus rasik. Obediencia halo ita moris livre. Saida mak obediencia ba Maromak?
Apakah ita tenki sai hanesan eskravu
(budak). Lae, se deit mak fiel Maromak, nia laos eskravu ida.
3. Pobreza:
Primero: Pobreza ba knar misaun
nian. Generoso tan ita hetan gratitui
husi Maromak, mak ita mos fo ho gratitui. Fiar iha Maromak nia manutensaun/providensia
laos ba sasan ou ema seluk. (Luk 10-1-12, Mat 10:5-15)
Segundo: Aspecto Misioner: Ba liur:
habura ou hariku ema seluk laos vise versa. Rikusoin nebe iha mak congregasuan
nian nebe uzo ba necesidades congregasaun nian. Aspect Espiritual: Aspek
Spiritual: ita moris husi begging megemis-meminta-minta
significa katak depende ba Maromak liu husi ema seluk. Ema kiak sai ita nia
mestri/mestra. (S. Vincentius Paulo)
Terseiro: Sai agente pastoral liafuan diak
pobreza nian
Tiago
dehan: “Rona ba Maromak la hili mundu ne’e ema kiak sira atu sai riku iha fiar
no liman rohan na’in reinu nian nebe Nia hakotu ba sira nebe nia hadomi nia.
(Tgo 2:5)
Santa
Tereza dehan katak malfeitor ou krime
krime (kejahatan) iha mundo ne’e mak
menus domin no atensaun ba kiak sira. Ita nia voto probreza ne’e mak bolu ita
atu tau atensaun ba pobreza nebe nokuno iha mundo tomak. Sto. Tereza dehan se ita
haluha ema mukit sira maka ita haluka Cristo. Haluha ita nia abut vocasuan
nian. Saun Paulo dehan: Tan Nia, hau husik lakon deit buat hotu,..wainhira ha’u
bele manan Kristo (Filipe 3:8) Ita nia tentasaun ligado iha voto ida ne’e mak lae
ba idoltaria osan nian, lae ba osan ne’be ukun, laos servi. (EG 55, 57)
No comments:
Post a Comment
Note: Only a member of this blog may post a comment.