Monday, June 1, 2015

SAI SASIN KSOLOK NO PRIFETICA LIU HUSI TRES CONSELHO (II)



IV. Papa Fransisco: Moris Ksolok-Expectativa Evangeli Gaudium e Tinan Vida Consagrada nian
 
Wainhira Evangelii Gaudium, Exortação Apostolica husi Amo Papa Fransico publica iha 26 
Novembro 2013, Amo Bispo Fisichella, presidente pontificano ba Promosaun 
Evangelisasaun Foun hateten katak Exortação Apostolica ida ne’e hakerek iha naroman 
ksolok nian hodi descobre fonte proclamação liafuan diak iha mundo moderno ou mundo 
contemporâneo. Nia tutan tan katak, Amo papa Fransisco apresenta Exortação Apostolica 
ida ne’e atu Igreja bele halao ninia compromiso pastorais hodi resolve problemas nebe 
akontece iha tempo badak nia laran. Tan ne’e Exortação Apostolica, EG ida ne’e mosu nudar
 sugestaun importante ida hodi foti visaun prifetica no laho tauk atu emfrenta e simu 
dificuldades sira. Fransiscus investo aten barani ba Igreja, no mos hateke ba oin, maski 
hasoru tentasaun ou crise moris nian, hodi halo sinal krus, Cristo moris hias nian nudar 
symbol vitoria nian.
 
Se ita hare topico-topico sira nebe kolia iha Evangeli Gaudium, ita bele dehan katak, 
Exortação Apostolica ida ne’e dedika hodi kria mudansa misaun iha Igreja, krise 
partisipasaun husi povo, proclamasaun Evangelho, dimensaun social proclamasaun 
evengelho nian, no evangeliazdores tuir espirito santo. Ho publicasaun docomento ida ne’e, 
klaru katak, amo Papa bolu Igreja nia atensaun hodi haklaken evangelho ksolok, relasaun ho 
ita nia knar misaun nian.
 
 Liafuan ‘ksolok” lifaun ida nebe Amo Papa Fransisco uza principalmente iha documento ida 
ne’e. Nia sempre uza liafuan ksolok ho adjetivo sira: novo, kreatifo, nakonu, Espiritual, intimo, 
boot, incrivel (luar biasa), rohan laek, escatologico. Liafuan Gaudium iha ninia twin (kembar):  
Laetitia.  Maski liafuan rua ne’e twin ou kembar, sempre iha diferensia. Laetitia  katak joy, 
ksolok ou pleasure: plazer (laran kmanek). Gaudium mos significa joy, gladness maibe 
aumenta tan ho liafuan delight: delicia (kesukaan). Ikus liu Gaudium mos significa a source
 or cause of joy (suatu sumber atau sebab sukacita) no mos an expression or 
manifestation of joy (suatu ekspresi atau ungkapan sukacita). Maka: Laetitia katak ‘gembira’
 maibe Gaudium katak ‘ksolok’ (sukacita).
Tan ne’e, liu husi documento ida ne’e, Amo papa demanda (eziji), laos husu, hodi haklaken evenjelho ho espirito ksolok nian. Tamba haklaken liafuan diak sai hanesan ita nia misaun fundamental, maka pedido husi amo papa ida ne’e, haklaken evangelo ho espirito ksolok  ne’e, tenki sai hanesan espiritualidade ba ita nia moris nudar misionaria. 

Amu Papa Francisco iha nia carta ba religiozo sira dehan katak fatin perfeito liu ba experiência ksolok nian iha Kreda mak iha religioso sira nia leet, tanba “iha nebe iha religioso sira, iha neba iha ksolok”. Ita simu lia bolu, nia dehan,atu hatene no atu hatudu katak Maromak bele hakonu ita fuan sira to’o nakonu ho ksolok; katak ita la precisa atu ba buka ksolok iha fatin seluk; katak fraternidade autêntica nebe hetan ona iha ita nia comunidade sira haboot ita nia ksolok; no katak ita nia saran an nebe total iha serbisu ba Kreda, ba família sira no foin sa’e sira, ba ema otas kbahen no ema kiak sira, lori ba ita moris tomak realização ida be nakonu”. (Letter, II, 1).

Ksolok, ba Amu Papa Francisco, buat nebe indispensável wainhira Kreda sai efectivo lolos duni hodi haklaken Evangelho. Ita tenki sai Kreda ksolok nian ida, nebe mai husi ksolok Evangelho nian rasik. Hanoin tuir fali de’it istoria be barak tebes iha Sagrada Escritura wainhira discípulo sira, ema sira, individuo sira sai nakonu ho ksolok wainhira Cristo toca tiha sira nia an. Nia bolu tiha ona Kreda tomak atu sai comunidade ida be ksolok nakonu, comunidade ida be haklaken daudaun Evangelho nakonu ho domin. Ita tenki hatene oinsa atu haksolok nafatin (EG, 24).

Nudar nia hakerek ona iha “Ksolok Evangelho nian”: “La’os ho proselitismo mak halo Kreda buras, maibe ho buat be atrai ema” (EG, 14). La ho ksolok, ita nia ministério sira sei la efectivo, ita nia comunidade sira sei la hatuur iha comunhão nebe lolos no ita nia moris taka hodi la nakloke ba movimento sira Espírito Santo nian.

Nunee mos, Amu Papa Francisco fo hanoin ita katak la ho ksolok “vida consagrada sei la buras nudar resultado husi programa sira vocação nian nebe brilhante, maibe tanba foinsa’e sira nebe ita hasoru hetan buat nebe dada sira (attractive), tanba sira hare ita hanesan ema feto no mane sira nebe haksolok!” (Letter, II, 1).

Iha encontro ho superiors mayores sira husi congregsaun oinoin, iha Fulan Novembero 2013, Amo Papa Fransisco hateten, iha pergunta kona ba husik buat hotu hodi halo tuir Jesus. Maibe nia tutan tan katak laos atu dehan ida ne’e ho radikalismo ida. Tamba radicalismo evangelho ba ema hotu laos deit ba religioso. Maibe religioso sira tuir Jesus ho maneira especial, ho prifetica. Ho sasin ida ne’e mak amo papa hakarak atu hein husi ita religioso. Ita religioso sira bele hader mundo. Pergunta: saida mak significado tuir Jesus ho prifetica, ho maneira nebe posibiliade hodi bele dezemvolve mundo?

V. Religioso Tuir Jesus ho Prifetica-Dezemvolve Mundo
1) Moris Religioso nudar moris consagrada nian: Maromak mak sai Prioridade
Nudar ema, Maromak bolu ita hodi hadomi. Nudar kristaun, Maromak bolu ita hotu hadomi hanesan Jesus hadomi. Nudar religioso, Maromak bolu ita hodi tuir nia ho maneira especial ida nebe ho prifetica. Resposta ba bolu ida ne’e direta ba ema ida laos ba buat ruma. No ida nebe ita halo tuir mos ema ida, laos projeto ho ninia objectivo ida. Tan ne’e Ita nia prioridade mak ba Maromak no Ninia inisitiva.

Opsaun ba Maromak ne’e iha consequensia rua: primero: iha ita moris religioso persija atu hatoo pergunta critico ida nebe ita husu: saida mak Maromak husu husi ita nebe ita atu halo iha ita nia kontexto. Pergunta ida ne’e bele iha mundasa rua (1) mudansa husi saida mak ita halo ba saida mak Maromak hakarak ita halo. Oinsa ita bele descobre Maromak nia hakaran ho reflete realidade povo sira nian nebe ita servi no servisu hamutuk. (2) mudansa husi saida mak ita hakarak atu halo ba saida maka ita tenki halo hodi tuir Maromak nia hakaran.

Segundo: Opsaun ba Maromak husu renova ita nia espirito hodi rona no servi. Renova espirito iha konsekuensia ba estrutura. Estrutura tenki servi misaun. Iha istoria kongregasaun sira, hari estrutura barak. Se kontexto mudansa, maka estrutura balun bele dificultar servisu evangelisasaun. Oinsa ita nia estrutura sira sei servi ita nia misaun?

2) Moris Religioso nudar moris Consagrada nian: Celebra Moris nian
Moris nudar sinal esperansa ida ba mundo no fo sasin katak iha futuro nudar comuniaun ida husi hotu iha Jesus moris hias, ema bele fiar se iha ksolok. Ita ema kristaun, nebe fiar iha Jesus moris hias, bolu ita atu haklaken ksolok, nebe mai husi Maromak nia domin nebe la limitado, lui husi nia oan Jesus Cristo. 

Ita nia moris religiso ho votos sira: castidade, probeza no obediensia laos revogação moris. Maibe meios ida hodi celebra moris nudar presenti husi Maromak be fo ba ema hotu. Sei ita esperiensia ita nia moris religioso nudar fatin nebe ita celebra moris, maka ita nia comunidade religioso sai “fatin sira atu hametin sira nia fiar iha Jesus mate no moris hias, atu fahe ba malu ita nia kestaun klean sira no ita nia preocupasaun sira lor-loron nian, atu reflete ho klean ho kriterio evanjello sira koba ba ita nia moris no esperiensia atu orientas ba diak no ba kmook ita nia opção individual no social sira  (EG 77).

Nudar religioso ita nia bolo atu promove ema nia dignidade  nebe laos sura husi saida mak ita servisu no resultadu maibe ho realidade katak Maromak hadomi ita hotu. Por exemplo ita bele tau matan ba confrader sira be moras. Ida ne’e expresaun ida oinsa ita promove dignidade humana. Oinsa ita nia comunidade, ita respeita katuas no moras sira no involve an iha promove dignidade humana ba ema seluk?

3) Moris Religioso nudar Misaun Igreja nian: Solidaridade ho Mundo
Ita nia moris religioso baseia ba esperiensia katak Maromak iha preferensia ba ita ema, preferesia ba ema fraku no sala sira.  Ita hotu sai kolaborador iha Servisu salvsaun nian tamba so ho Maromak deit ita bele hola parte iha servisu ida ne’e. Nudar religioso it abele demonstra virtude ida ne’e ho dedika ita nia moris ba Maromak, liu husi Jesu Cristo, nebe safrificio Nia an ba ema hotu no crisaun tomak. Tan ne’e, moris nudar religioso laos ba Nia interese privadu, nudar kristaun, ita nia bolu laos atu estabelese ita nia salvasaun rasik maibe salvasaun ba ema hotu nian. 

Moris nudar religioso, alem de sinal escatologico, e mos sinal solidaridade maromak nian ho sira nebe moris iha susar no terus nia laran. Documento capitel geral SVD tinan 1988 hateten: “hodi bele hetok (persist) perseverante demanda mundo globalizada, liuliu ema kiak sira, esperiensia no hahalok sira tuir mai ne’e importante no esensial tebtebes: esperiensia nebe intimo ho Maromak nudar fonte de pasiensia, konsiensia ba ita an rasik nudar ema nebe kiak e desamperado (tak berdaya) (helpless), persija conversaun fuan nian nebe continuada, e konfiansa katak ema kiak sira iha poder/kapasidade hodi determina sira nia moris rasik.  Comunidade religioso mak fatin hodi descobre and fahe malu rikusoin moris hamutuk nian, rikusoin husi unidade no encontro, rikusoin husi hakohak (embraca-merangkul) e suporta malu, ida nebe ema bele esperiensia lolos confraternisasaun no solidaridade. Buat ida dezafia ita mak: oinsa ita prepara uma formasaun, confrader joven sira ba sira nia necesidades spiritual nian, intelektualidade hodi bele hakbesik an ho ema, liu-liu ema mukit no marginalizados sira?

4) Moris Religioso nudar moris Comunidade: Desafius no Dialogo
Jesus nia dalan mak ho kenosis, nebe hetan gaba (louva-dipuji) husi Saun Paulo iha ninia carta ba Philipe 2:6-9: Maski nia Maromak lolos, Nia la hanoin Nia an nudaar Maromak, maibe Nia haraik an hodi halo tuir to’o mate, mate iha krus. Tan ne’e Maromak foti Nia hodi fo ba Nia naran ida nebe boot liu naran sira hotu.

Ba liur, hodi hala’o misaun katak hamamuk an (emptied self) husi prejuizo no prioriza liu nazionalizmo, primodialismo, etnosentrizmo maibe nakonu ho ksolok tamba hare hetan Maromak nia presensa iha ema seluk, iha ema sira nebe ita lo koñese, iha ema estrangeiro sira. Mother Tereza dehan, hau la hetan Maromak iha meditasaun, kontemplasaun, maibe sempre hetan Maromak nia presensa liu husi ema kiak no mukit sira. 

Moris religioso haburas liu husi encontro no dialogo ho Maromak, nebe sempre loke meius foun sira, bolu ho deafius foun sira e fornese suporta foun. Encontro e dialogo ho Maromak ajuda ita nia encontro e dialogo ho ema seluk, harii comunidade ho ema seluk, loke an hodi simu no respeita ema seluk. Iha moris religioso nian, loke an komesa iha comunidade nia laran,  fatin nebe ita moris no hela. Moris religioso depende ba oinsa ninia membro sira pronto laos deit depende ba sira nia cultura, lian, no hanoin rasik, maibe mos depende ba cultura, lian dan haoin ema seluk sira nian. Abertura iha comunidade ida ne’e ba servi ba ema seluk, comuniaun ba servi ba misaun nian. Ho dialogo e encontro ho Maromak iha ita nia comunidade sira, espera katak ita sai ema dialogo. Papa Fransisco temi iha campo tolu dialogo ba Igreja ohin loron nian, hodi bele promove ba ema nia desemvolvimento integral, hodi hala’o serbisu ba bem comum: dialogo ho estado sira, dialogo ho sociedade-inclui dialogo ho cultura e siencia sira, dialogo ho fiar-nain sira seluk be la pertence ba kreda Catòlica. (EG 238) Ita halo saida hodi bele promove dialogo hirak ne’e?

Moris religioso mak servi ba Igreja. Ho hamoris ita nia charisma iha ita nia congregasaun ho fiar tuir kontexto, ita ajuda Igreja iha ninia misaun. Promulgasaun tinan sagrada ida ne’e katak sinal claru ida katak kreda fo importansia ba moris religioso. 

VI. Resumu: Votos Sai Sasin Ksolok:

  • ·         Entrega ita nia an integral iha Maromak nia providencia
  • ·         Respeita ba ita nia rasik no ema seluk-sexualidade koba ba totalmente ita ema nia moris. Ita bele simu an no ema seluk apa adanya
  • ·         Simu ho domin cofrader sira nebe moris iha krise nia laran-lo gosip konfrader sira-terrorism of gossip-la suspeito-la julga (mengadili)
  • ·         Votos-sinal escatologico mundo ohin loron-sinal ksolok-iha nebe religioso sira, iha neba iha ksolok-laran ksolok laos tamba halo tuir modelu moris fuik nian maibe iha laran los nebe ksolok ho Maromak.
  • ·         Votos-sasin justica no lialos-mundo ohin loron nakonu ho injusstica, violensia no korupsaun-aten brani luta ba moris ema kiik no kiak sira, aten barani moris iha dame no harmonia nia laran.


Culuhun, 29 Maio 2015
Pe. Kasmir Nema, SVD



No comments:

Post a Comment

Note: Only a member of this blog may post a comment.